12.10.15

Život sjedeći: Fizička neaktivnost neprirodna je tijelu


47487.jpg




Dok je našim precima u borbi za opstanak bilo potrebno 7.000 kalorija dnevno, današnjem čovjeku dovoljno je od 2.000 do 2.500 kalorija (8.400 do 10.500 kJ). No, nažalost, naš užurbani Homo sapiens ne samo da živi sjedeći, on također uzima i mnogo veće količine hrane


U povijesti čovječanstva poznata su nam dva različita životna stila. Jedan je onaj koji je pratio veći dio čovjekove evolucije, a to je lov, sakupljanje hrane, bježanje od neprijatelja, dakle – povezan s neprestanim kretanjem, trčanjem, u želji da se preživi. Takav je život iziskivao veliku snagu i izdržljivost. Drugi je urbanizirani stil, karakteriziran nekretanjem, tj. “sjedećim zanimanjima”. Prošlo je odveć mnogo vremena kako plaćamo danak tome drugom životnom stilu savremene civilizacije. Danak nije mali: prava epidemija bolesti krvnih žila u svijetu uzrokovana je ne samo nedovoljnim kretanjem nego i nepravilnom ishranom, pušenjem i obiljem psihičkih stresova kojima smo izvrgnuti.
Mišićni rad je nužan preduvjet za život i opstanak čovjeka. Naši preci imali su toga rada napretek, za razliku od današnjeg čovjeka čiji se fizički napori, s porastom automatizacije i mehanizacije, stalno smanjuju. Dok je našim precima u borbi za opstanak bilo potrebno 7.000 kalorija dnevno, današnjem čovjeku dovoljno je 2.000 do 2.500 kalorija (8.400 do 10.500 kJ). No, nažalost, naš užurbani Homo sapiens ne samo da živi sjedeći, on također uzima i mnogo veće količine hrane. U prosjeku dnevno uzima oko 3.150 kalorija, što je prekomjerna količina s obzirom na nivo njegove fizičke aktivnosti ili, možda je bolje reći, neaktivnosti.

Čovjek i jedra brodova
Akademik A. I. Berg izračunao je da je u pretprošlom stoljeću od ukupne energije, umjetno proizvedene i korištene na Zemlji, 96 posto otpadalo na mišićnu snagu čovjeka i domaćih životinja. Samo četiri posto proizvodila su jedra na brodovima, vjetrenjače, vodenični kotači, parne mašine. U naše vrijeme, međutim, samo se jedan procent energije proizvodi mišićnom snagom. Mnogi ljudi osjećaju posljedice pomanjkanja kretanja i tjelesne aktivnosti. Razvojem civilizacije, urbanizacije i mehanizacije porasla je učestalost nekih bolesti kakve su povišen krv Kad nema zdravlja, pamet ne može sebe otkriti, umijeće ne može postati vidljivo, snaga se ne može boriti, bogatstvo postaje neupotrebljivo i inteligencija se ne može primjenjivati ni tlak, srčani infarkt, šećerna bolest (dijabetes), povećanje masnoće u krvi (hiperlipidemija), gojaznost, neuroze, ozljede na poslu i u saobraćaju. Neki bolesti civilizacije nazivaju “bolestima nekretanja” ili “bolestima sjedećih zanimanja”.
Oduvijek se zdravlje smatralo osnovnim preduvjetom dobrog života. Herofilus, liječnik Aleksandra Velikog, jednom je napisao: “Kad nema zdravlja, pamet ne može sebe otkriti, umijeće ne može postati vidljivo, snaga se ne može boriti, bogatstvo postaje neupotrebljivo i inteligencija se ne može primjenjivati.”

“Začarani četverokut”
Mnogi od nas još su robovi “začaranog četverokuta”: stolica na radnom mjestu, automobil, lift i fotelja ispred omiljenog ekrana. Koliko sati presjedimo ispred TV-ekrana? Nedovoljno kretanje je savremena i jako raširena bolest. Nevjerovatno je dokle smo stigli: čak imamo i automatske mjenjače, jer nam je teško ustati s udobnog kauča. Hodanje, temeljni dio naše fizičke aktivnosti, sveo se na najmanju moguću mjeru.
U nekim zemljama s razvijenom sviješću o važnosti zdravog života i tjelovježbe, sportskom aktivnošću bavi se od 30 do 50 posto stanovništva. Amerikanci su među prvima, još šezdesetih godina prošlog stoljeća, počeli mijenjati životni stil. Milioni Amerikanaca počeli su provoditi program tjelovježbi, razumniju prehranu i smanjivati pušenje. Danas samo jedna trećina Amerikanaca puši i više od polovine populacije svjesno vodi brigu o svojoj fizičkoj kondiciji. Organizam u dobroj kondiciji i punoj funkciji postao je važan dio njihove kulture. To je dobar primjer kako se sportskom rekreacijom, kao faktorom aktivnog odmora, mogu uspješno popraviti i nadoknaditi negativni utjecaji svakodnevnog stresnog života.
Čovjek nije stvoren da bude u mirovanju. Fizička neaktivnost je sasvim neprirodna njegovu tijelu.


izvor  NOVOVRIJEME

Nema komentara:

Objavi komentar