Digital clock

25.4.15

Šta se dešava kada jedemo brzu hranu 5 dana zaredom?


39513.jpg

Ako ste bar jednom pomislili da možete da jedete brzu hranu pet dana zaredom, a da tijelo ipak ne "istrpi" previše, u velikoj ste zabludi, pokazalo je istraživanje univerziteta Virginia Tech


Prema novoj studiji koju je sproveo univerzitet Virginia Tech, samo pet dana konzumiranja masne hrane može da promijeni način na koji tijelo obrađuje hranljive materije.
Istraživači su u istraživanje uključili 12 mlađih muškaraca koji su se tokom istraživanja hranili masnim kobasicama, hamburgerima, keksom, sirevima… Iako se za to vrijeme nisu ugojili, sposobnost mišića da obradi glukozu bila je prekinuta.
Većina energije potrebne tijelu koristi se za održavanje tjelesne temperature (bazalni metabolizam), pri čemu su primarni izvori energije ugljeni hidrati (glukoza) i masti. Mišići "razbijaju" glukozu i pretvaraju je u energiju.
Promjena u tim procesima razgradnje glukoze povećava rizik od nastanka zdravstvenih problema i obolijevanja od dijabetesa.


izvor: NOVO VRIJEME

Roditeljstvo: Majka i otac – prvi odgajatelji


39206.jpg


Osnovna zadaća i smisao ljudskog života jeste traženje znanja i spoznaje. “Život u kojem je čovjek nesvjestan sebe nije vrijedan življenja”, kaže mudrost. Tragom takve mudrosti može se kazati da su djetinjstvo i mladost najvažnija doba u formiranju čovjekove ličnosti. Od onoga što utječe na pojedinca u periodu djetinjstva i mladosti ovisi njegova budućnost. Pedagoginja Džemila Begić ističe: “Ukoliko dijete svoje vrijeme provodi u pozitivnom i šarolikom okruženju koje će odmalena podsticati njegov razvoj, koje će jačati i izoštravati njegove sposobnosti, razvijati njegovu kreativnost i njegovoj mašti dati određeno usmjerenje; utoliko se povećavaju njene ili njegove šanse da postane sretna i životom zadovoljna osoba, bez obzira na to koju profesiju kasnije odabrala, čime se bavila i kakvim izazovima bila izložena.”
Upravo zbog toga uloga učitelja poprima još veću važnost. Ali, kako objašnjavaju današnji pedagozi, moguće je da “većina ljudi budu učitelji, ali veoma mali broj njih mogu biti i odgajatelji”. U današnjem svijetu izbor ponuđenih zanimanja, ponašanja i profila svakodnevno raste, s njima i čovjekova zbunjenost pred tim mnoštvom, pa su mu potrebni učitelji-odgajatelji.
Dječiji mentalni sistem je najbrži “stroj za kopiranje”, a njihova prva škola jeste njihova kuća. Majka i otac trebaju da budu svjesni da su prvi odgajatelji i svoje obaveze bi trebali obavljati tako da ne naruše interese djeteta i svoje odgojne ciljeve koje imaju s njim. Dijete, bez obzira na uzrast, treba ostati u centru pažnje roditelja.
“U ovom užurbanom i stresnom svijetu mnoštvo je obaveza i, realno, čovjek ne može stići posvetiti se porodici koliko bi želio. Suprug i ja imamo malog dječaka i, bez obzira na to što tokom sedmice ne provodimo dovoljno vremena s njim, nedjelja je naš dan. Djetetu je potrebna pažnja svakodnevno, ali kad to ne uspijevamo, nedjeljom pokušavamo to nadoknaditi. Dijete vam to velikodušno i bez interesa vraća, zaista vrijedi”, zaključuje gospođa Begić.


izvor : NOVO VRIJEME