Isaković: Svaki odlazak u planine je praznik za dušu i tijelo

Generalna skupšina UN-a proglasila je 11. decembar kao Međunarodni dan planina u namjeri da se tako afirmira očuvanje planine, spriječi njihovo daljnje onečišćenje i potakne čovječanstvo na aktivniji izlazak u ili na planine

Predsjednik Planinarskog saveza (PS) BiH Zehrudin Isaković kaže da je, što se planinara tiče, svaki dan – dan planina. 

Pohode ih, kažu, u svako godišnje doba, po svim vremenskim uvjetima.

“Planine slavimo svaki dan, svaki sat i svaku sekundu. One su u našim srcima, u našoj prošlosti, sadašnjosti i budućnosti. Svaki naš pohod u planine, posvećen je njihovom boljitku i očuvanju. Svaki odlazak u planine za nas je svetkovina, praznik za dušu i tijelo”, kazao je Isaković za Agenciju FENA.

Naglašava da je u štampi planinarsko – turistička karta Prenja, po mišljenju mnogih najljepše bh. planine, čiji je autor.

“To je mali doprinos za one koji bi htjeli posjetiti tu planinu, da to mogu učiniti sigurno, s precizno ucrtanim stazama, tačnim terenskim informacijama, fotografijama i važnim kontaktima. Eto, i to je naš način da slavimo planine”, poručio je Isaković.

Pozvao je bh. građane da se učlane u neko od planinarskih društava ili klubova koji djeluju u BiH.

“Time će dobiti oko šest hiljada novih prijatelja, koliko naš savez broji članova, i ući u neotkriveni svijet ljepote od koje zastaje dah”, kazao je predsjednik PSBiH Zehrudin Isaković u povodu Međunarodnog dana planina.

Planinarstvo je širok pojam koji objedinjuje sve čovjekove djelatnosti direktno ili indirektno vezane uz kretanje u planinskim predjelima. Planinarstvo nije besciljno lutanje po brdima i osvajanje već osvojenih vrhova s kojih ćemo ionako ubrzo morati sići. 

Naprotiv, planinarstvo je izbor, odluka ili filozofija, način i stil života -niz aktivnosti koje suvremenom čovjeku život čine ugodnijim, zdravijim i ispunjenijim, misijom hodoljublja, prijateljstva i poštivanja.

izvor: NOVO VRIJEME

Propolis podstiče rast kose?

Gubitak kose pogađa milione ljudi širom svijeta, ali naučnici smatraju da za to možda postoji lijek u prirodi

Istraživači su otkrili da supstanca iz pčelinjeg saća pomaže u rastu dlake kod miševa.

Ken Kobajaši i njegove kolege sa Univerziteta za medicinu i stomatologiju u Tokiju ističu da propolis sadrži aktivne supstance koje se bore protiv gljivičnih i bakterijskih infekcija.

Ljudi su od drevnih vremena koristili propolis u liječenju rana, zapaljenja i tumora, a od nedavno naučnici znaju da podstiče i rast određenih ćelija.

Zato je Kobajaši sa svojim timom ispitao na koji način će uticati na folikule dlake obrijanih miševa, ili onih kojima je dlaka odstranjena voskom.

Ispostavilo se da su je miševima kojima je dat tretman propolisom dlaka rasla mnogo brže od onih kod kojih to nije bio slučaj. Naučnici su također primjetili da je nakon lokalne primjene, broj specijalnih ćelija uključenih u proces rasta kose bio povećan.

Iako su isprobali materijal na miševima, kojima bi ionako krzno poraslo, istraživači ističu da je za neke slučajeve opadanja kose odgovorno abnormalno zapaljenje.

Pošto propolis sadrži protivzapaljenske sastojke, oni smatraju da bi uskoro mogao da postane dio lijeka protiv ćelavosti.

Ipak, dodaju da je potrebno dodatno testiranje kako bi se provjerilo da li ova supstanca utiče na ljudske folikule.

Studija je objavljena u ACS’ Journal of Agricultural and Food Chemistry.


izvor: NOVO VRIJEME

Zašto ne treba kažnjavati djecu kada lažu?

"Kažnjavanje ne podstiče djecu da govore istinu", napominju istraživači sa Univerziteta Mekgil u Montrealu.

Oni su skrivenom kamerom posmatrali 372 mališana, uzrasta od četiri do osam godina, koji su ostavljeni sami u sobi uz zabranu da gledaju u igračku koja se nalazi iza njihovih leđa. Većina djece (67 posto) je prekršila naredbu, a dvije trećine neposlušnih je zatim slagalo da se nije okrenulo.

Viktorija Talvar, jedna od učesnica u istraživanju, smatra da ne vrijedi plašiti djecu kaznama.

"Prijetnja kaznom ima zapravo suprotan efekat i samo smanjuje šanse da dijete kaže istinu", navela je ona.

Tokom eksperimenta, djeca koja su najmanje lagala su ona koja su bila ohrabrivana da kažu istinu i koja su bila uvjeravana da neće biti kažnjena.

Naime, kada su mališani bili pozvani na iskrenost, jer je to ispravno ponašanje ("reći istinu je dobro"), 85 posto njih je ustrajalo u laži ukoliko bi im se zaprijetilo, dok je 45 posto njih reklo istinu znajući da neće biti kažnjeni.

"Iz usta mališana dolazi istina", kaže stara izreka, a da bi ona postala realnost, ne treba kažnjavati djecu kada ih uhvatite u laži, jer je to kontraporduktivno, tvrde kanadski naučnici čija je studija objavljena u časopisu "Journal of Experimental Child Psychology"

"Kažnjavanje ne podstiče djecu da govore istinu", napominju istraživači sa Univerziteta Mekgil u Montrealu.

Oni su skrivenom kamerom posmatrali 372 mališana, uzrasta od četiri do osam godina, koji su ostavljeni sami u sobi uz zabranu da gledaju u igračku koja se nalazi iza njihovih leđa. Većina djece (67 posto) je prekršila naredbu, a dvije trećine neposlušnih je zatim slagalo da se nije okrenulo.

Viktorija Talvar, jedna od učesnica u istraživanju, smatra da ne vrijedi plašiti djecu kaznama.

"Prijetnja kaznom ima zapravo suprotan efekat i samo smanjuje šanse da dijete kaže istinu", navela je ona.

Tokom eksperimenta, djeca koja su najmanje lagala su ona koja su bila ohrabrivana da kažu istinu i koja su bila uvjeravana da neće biti kažnjena.

Naime, kada su mališani bili pozvani na iskrenost, jer je to ispravno ponašanje ("reći istinu je dobro"), 85 posto njih je ustrajalo u laži ukoliko bi im se zaprijetilo, dok je 45 posto njih reklo istinu znajući da neće biti kažnjeni.



izvor: NOVO VRIJEME