Digital clock

12.4.14

Ishrana: Kućne kuhinje postale "fast food" restorani?!

S proljećem se počinje više razmišljati o unosu kalorija, gojaznosti i dijeti, višku kilograma dobivenih tokom zime ... Šta i kako jedemo, koliko je ishrana (ne)zdrava, gojaznost i anoreksija kao produkti industrije hrane i mode su nezaobilazne teme o kojima za Agenciju FENA govore stručnjaci za ishranu Osnovni principi pravilne ishrane jesu umjerenost, raznovrsnost i uobročenost, jer prekomjerni unos čini hranu nezdravom – kazala je u razgovoru za Fenu profesorica Medicinske škole u Sarajevu Ilvana Zukanović, dipl. ing. tehnologije hrane. Jesti umjereno znači jesti u skladu sa svojim potrebama. "Raznovrsna ishrana je uslov da u organizam unesemo sve neophodne nutritivne sastojke. Uobročenost znači unos čestih i količinski manjih obroka, jer se time ne opterećivaju organi za varenje, a iskorištenost hranljivih sastojaka je veća", objasnila je Zukanović. Namirnice bogate ugljikohidratima i mastima neophodne su za pravilno funkcioniranje organizma, međutim, prekomjeran unos dovodi do pojave dijabetesa, povećanja tjelesne mase i arterioskleroze. Prevelik unos vitamina može uzrokovati hipervitaminoze, dok prevelik unos mineralnih materija, naprimjer, unos natrija dovodi do oštećenja bubrega. Aditivi su sastavni dio namirnica i njihovo prisustvo je upitno sa zdravstvenog aspekta. "Prehrambeni aditivi sintetskog ili prirodnog porijekla su supstance tačno poznatog hemijskog sastava, koje se dodaju hrani u svrhu poboljšanja tehnoloških i senzorskih svojstava proizvoda. Svi dodaci hrani koji su označeni sa slovom E i brojevima su pomno ispitani. Bitan je i podatak koliko se određenog dodatka unosi u organizam putem prehrambenih prerađevina. Svakodnevno konzumiranje prerađevina koje sadrže prehrambene dodatke štetiti zdravlju čovjeka", naglasila je Zukanović. Precizirala je da industriji kao aditive koristi više od 3.500 spojeva. Česta upotreba pojedinog aditiva može uticati na čovjekovo zdravlje. "Neki od opasnijih aditiva su mononatrijev glutaminat (MSG) oznake E621 koji uzrokuje pojačano lupanje srca, bolove u prsima, glavobolju, mučninu i vrtoglavicu. Smatra se da velika količina ovog aditiva pobuđuje receptore nervnih ćelija i vodi do njihovog odumiranja. Od ostalih aditiva koje je poželjno izbjegavati su natrijev nitrit, butylated hydroxyanisole (BHA) i butylated hydrozyttoluene (BHT), monosodium glutamat, propil galat, olestra i kalij bromat. Postoje i aditivi prirodnog porijekla, kao što su vitamini, prirodne boje, vlakna i enzimi. Najznačajniji prirodni aditiv je askorbinska kiselina, odnosno vitamin C", objasnila je Zukanović. Savjetuje se više svježe hrane, umjernost u jelu te unošenje što više tečnosti u organizam. "Za zdravu ishranu potrebno je „slušati“ svoje tijelo šta nam poručuje, jer je zdrava ishrana osnova našeg zdravlja, sreće i mira. Dakle kad pojedemo zdrav obrok trebamo se osjećati sjajno, poletno, puni energije, novih ideja i to može biti vrlo iscjeljujući proces", kazala je u razgovoru za Agenciju FENA učiteljica makrobiotičkog kuhanja u Školi kuhanja Familija Makrobiotika Ermina Tahirović. Prema njenom mišljenu zdrava prehrana liječi i njeguje tijelo iznutra i šalje informaciju da li je nečega u dnevnom unosu hrane manje ili više. "Nekad nam se jede nešto slatko. Tijelo nam šalje poruku da je dobilo dovoljno soli, da smo malo konzumirali zelenog lisnatog povrća i da smo malo vremena proveli na suncu u toku dana", kazala je Tahirović. Zdrava ishrana s aspekta bosanske tradicije i kulture predstavlja tri glavna obroka u normalno vrijeme i u krugu obitelji, a mali obroci između su namijenjeni djeci, starijima, bolesnim, osobama koje teško rade i sportašima. "Da bismo izbjegli bilo kakve greške u prehrani, najvažnije je prvo promijeniti odnos prema hrani. Trebamo se zapitati ako su naše zdravlje, pa i život uvjetovani prehranom, šta nam onda može biti toliko važnije od ishrane? Zapravo, računica je jednostavna – proporcionalno utrošenom vremenu na kvalitetu dobivamo na trajnosti i kvaliteti naših života. Korisno bi bilo za naše zdravlje da hranu žvaćemo najmanje 20 do 25 puta, jedemo u miru, a ne pod stresom i da ne jedemo dva sata pred odlazak u krevet. Hrana bi trebala biti svježe pripremljena od sezonskog voća i povrća i već smo učinili nešto korisno za naše zdravlje. I hrana nam je najveći prijatelj, upoznajmo se o njoj i dopustimo da nam uljepša život", preporučila je Tahirović. Sama riječ makrobiotika, dodaje ona, potječe od dvije riječi, makros koja znači veliki i bios koja znači život. Doslovno, to bi značilo veliki život ili još preciznije sveukupni život. Hrana pored duhovnosti jeste najvažnija komponenta koja sačinjava život. Hrana je svuda oko nas i potrebno je veliko umijeće kako izabrati, pripremiti hranu, ali i kako pripremiti organizam da je dočeka i iz komponenti koje unosimo izvučemo ono najbolje. Naglašava da makrobiotika pomaže da se stekne upravo takvo umijeće, dakle kako odabrati kvalitetne namirnice, pripremiti ih na najbolji način, a da to bude u skladu s godišnjim dobima kao i fizičkim i emocionalnim stanjem organizma. "A to nije baš tako jednostavno. Domaćice sve manje vremena provode u kuhinji. Industrija hrane kojoj je prirodan cilj profit, a ne naše zdravlje, savršeno se uklapa u ovaj novi socijalni ambijent. Procesuirane namirnice domaćicama omogućuju da od svoje kuhinje naprave fast food restoran. Procesuiranje hrane je nastalo kao posljedica ideje da hrana duže traje i da je jeftinija. Zato sada na policama imamo bijelo brašno koje je ekonomičnije, ali kome je nutritivna vrijednost zanemariva. Isti je slučaj s bijelom rižom, a također i sa zamrznutim povrćem. Sve ovo je uzrokovalo da se velika većina čovječanstva hrani nezdravo. I kao što genetski modificirana hrana nije riješila problem gladi u svijetu, tako ni makrobiotika neće na globalnom nivou pomoći čovječanstvu da promijeni način ishrane. Ipak, dobra vijest je da osviješteni pojedinac ima izbora", objasnila je Tahirović. Makrobiotički osviještena osoba bira ekološki, odnosno organski uzgojene namirnice biljnog porijekla, zatim cjelovite, odnosno svježe neprocesuirane namirnice pripremljene prirodnim procesima obrade poput kuhanja, fermentiranja, sušenja. "Nekad smo sklanjali djecu s ulice da ih ulica ne bi odgajala. Sada nam ulica kreira prehrambene navike naše djece, ali i nas samih. I roditeljima je često jednostavnije odvojiti nekoliko maraka za koje djeca najčešće kupuju sendviče s pecivom od bijelog brašna s obiljem nekvalitetnih masnoća, aditiva i jeftinih začina. Ovakva hrana samo privremeno izaziva osjećaj sitosti, a ustvari se radi o punom želucu praznih kalorija od kojih se deblja", kazala je. Nutricionista Vanja Elez kaže da je zdrava ishrana ona koja je izbalansirana i koja osigurava organizmu da ostvari sve dnevne zadatke te da je kvalitetna zdrava hrana ona koja brzo osigurava da se proces varenja obavi i da energija što prije stigne do ćelija u organizmu. "To su sirovo voće, povrće, orašasti proizvodi i žitarice. Zeleno povrće ima veliku nutritivnu vrijednost i trebalo bi da ga unosimo svakodnevno. Voće ima veliki značaj u unosu vitamina i njihovoj brzoj apsorpciji u organizmu, jer je proces varenja vrlo kratak. Višak proteina je jedan od najvećih problema u današnjoj modernoj ishrani, jer prosječno unosimo i do četiri puta vise proteina nego što je potrebno", naglasio je Elez. Dodao je da je potrebno unositi više proteina u slučaju povećane fizičke aktivnosti, a ukoliko osoba planira dan provesti sjedeći, najbolje je da proteinski unos smanjimo na minimalan nivo. "Broj obroka zavisi od fizičke aktivnosti. U antička vremena se jelo jednom ili dva puta dnevno. Danas je uvriježeno mišljenje da se trebaju imati tri obroka dnevno. U svakom slučaju najvažniji obrok u toku dana je doručak koji treba da bude najobilniji. Ručak bi trebao da bude manje obilan, a večera samo ukoliko osjećamo potrebu za hranom. Večera treba da bude bazirana na voću i ako je moguće ne poslije 18 sati", kaže Elez. Kao najveću grešku u ishrani Elez navodi preskakanje doručka što je direktna posljedica kasnog obroka prethodne večeri, jer se tek ujutro počinje ponovo variti hrana koja je trunula cijelu večer u organizmu. Druga velika greška je neunošenje dovoljne količine vode, koja bi trebala da bude oko dva litra dnevno. "Najbolji odgovor šta je makrobiotika nam mogu reći naše prabake i pradjedovi. Uglavnom su to bili proizvodi od žitarica s dodatkom zelja, razne vrste proja sa zeljem i pita zeljanica", kazao je Elez. On kaže da su gojaznost kao i anoreksija bolesti te da se njihov uzrok krije u ljudskoj psihi. "Ukoliko nemamo svoj život pod kontrolom i prepustimo se da nam navike određuju drugi kroz različite vrste propagande, onda ćemo imati rezultate koje ta propaganda očekuje. Ne treba zanemariti činjenicu da u okviru prehrambene industrije postoje veliki timovi marketinških stručnjaka koji se bave nama i našim navikama. Poznati su primjeri McDonaldsovih reklamnih kampanja i XL porcija, čija je cijena bila manje od 10 posto skuplja od normalne porcije, pa su gomile ljudi hrlili da uzmu što više hrane. O tome je snimljen i Oskarom nagrađen film “30 dana”. Slična stvar se dešava kod anoreksije jer se kroz medijsku kampanju, najčešće mladim djevojkama servira ideal ljepote. Njima se kao uzori predstavljaju kroz medije vrlo mršavi modeli. Jedna od zakonitosti ljudskog uma je da se čovjek pretvara u ono što stalno gleda", pojašnjava Elez. Bez fizičke aktivnosti nema kvalitetnog metabolizma. "Zato svaka dijeta bez fizičke aktivnosti je unaprijed osuđena na propast. Postoje neke dijete koje ljude privremeno dovedu do mršanja, ali na štetu zdravlja i drugih nuspojava. Fizička aktivnost mora da bude dnevna rutina, a ne nešto za što ćemo se pripremati dva ili tri puta sedmično. Jednostavna šetnja, ili odlazak na posao pješke je sasvim dovoljno. Preporučujem da svako od nas prošeta minimalno pet do šest kilometara dnevno i imat će puno zdraviji život. Recimo još da rad u bašti jeste jedan od najkvalitetnijih aktivnosti kroz koji su svi mišici u našem tijelu aktivni u dovoljnoj mjeri", savjetuje predstavnik Centra za prirodnjačke nauke Vanja Elez. Među konceptima zdrave ishrane je i vegetarijanstvo koje se već odavno nameće kao drugačiji stil života. "To je čovjekov pokušaj odbrane od sve prisutnijeg planetarnog zagađivanja i trovanja organizma, najviše od prehrambenih i farmaceutskih industrija i to veoma sistematski", kazao je u razgovoru za Agenciju FENA kuhar u vegetarijanskom restoranu Saša Obućina. Kao zamjenu za životinjske proteine (bjelančevine) Obućina navodi mahunarke, sojine proizvode kao što su tofu, tempeh ili orašaste plodove ili kroz pšenični gluten. Kaže da je vegetarijanska ishrana poznata od davnina, a i danas se prakticira najviše iz nutricionističkih i etičkih razloga. Obućina je u svojoj knjizi „Moja zdrava kuhinja“ koja je ujedno i prva knjiga o vegetarijanstvu na ovim prostorima, ponudio dosta recepata koji bi trebali pomoći ljudima ako su uistinu spremni da promijene svoje prehrambene navike. Fitnes trener i savjetnik za ishranu Džemal Gekić u razgovoru za Agenciju FENA kaže da mnogi pokušavaju odgovoriti na pitanje šta je zdrava ishrana, iako je vrlo jednostavno. Zdrava ishrana prema njegovom mišljenju bi u najjednostavnijem smislu bila ishrana koja je sastavljena od pravih, neprerađenih namirnica, odnosno hrane koja je bila hrana i prije 50, 100 i 1.000 godina. "Problem je što hrana koja dolazi do nas je fabrički prerađena, s aditivima i konzervansima koji im produžavaju trajanja, pojačavaju ukus, s umjetnim bojama, dodanim šećerom, soli i slično. Čim se hrana preradi, ona gubi dio ili gotovo sve nutritivne vrijednosti, tako da više nije zdrava", kaže Gekić. Prema njegovom mišljenju, najčešće greške koji ljudi prave su preskakanje obroka, odnosno veliki razmaci između obroka u smislu kada neko ¨zaboravi¨ da jede ili ¨nema vremena¨ da jede. "Veoma je malo situacija u kojima zaista nemate vremena da jedete, jer uvijek trebate da nosite sa sobom ili voćku ili sjemenke. U suprotnom ćete pojesti više ili prvo što vam ‘dođe pod ruku’", kaže Gekić. Naglašava da je gojaznost veliki problem u BiH te da je to stvar ishrane, fiziologije, pa tek onda psihologije. Današnji tempo života je dosta statičan te vodi do gojaznosti, problemima s bolom u leđima, bolovi u koljenima, vratu, što vodi i do glavobolje. "Fizička aktivnost treba da bude dio vaše svakodnevnice kao što je i pranje zuba, ručak, tuširanje, facebook. Nemojte da vas odvraća to što ¨nemate vremena¨, za kvalitetan trening i dovoljnu količinu aktivnosti, potrebno je tri do četiri puta sedmično po 30-45 minuta vježbanja. Skratite vrijeme koje provodite na facebooku, ispred TV-a, pijenje kafe, pa i san, jer zdravlje vam treba biti na prvom mjestu", naglašava Gekić. Prema njegovom mišljenju, motivacija za vježbanje je bitnija od motivacije za zdravu ishranu, jer kada ljudi redovno vježbaju, pazit će i šta jedu i neće praviti toliko grešaka prvenstveno zbog uloženog truda. Prvi u BiH koji se počeli proizvodnju zdrave hrane su članovi porodične firme “Jukan eko hrana". "Umjesto vještačkih konzervansa koristimo pekmez od jabuka. Proizvodnja se zasniva od uzgoja do prerade voća, ljekovitog bilja i žitarica. Naši proizvodi su organskog porijekla, bazirani na integralnim žitaricama i jabukovom pekmezu, bez šećera", kazao je direktor firme Tarik Jukan.

Alkoholizam: Problem koji se javno prešućuje

Gotovo da nema trgovine u kojoj se ne nudi alkohol, a iz dana u dan sve je više reklama koje nas pokušavaju namamiti da kupujući i konzumirajući alkohol budemo dio savremenog doba. Kakvo to vrijeme ili zabavu zapravo priređuje alkohol? Svjedoci smo da je alkohol postao sastavni dio života mnogih mladih ljudi. Skoro da nema dana u kojem se ne zabilježi neka saobraćajna nesreća, tuča, upotreba oružja ili slično nedjelo, a uzrok leži upravo u konzumiranju alkohola. Objektivan opis svojstava alkohola pomoći će vam da sami procijenite šta to doista nudi čaša ove tečnosti. No, htjeli to priznati ili ne, alkohol nije sredstvo za zabavu, već problem o kojem svi javno šute. Sastav alkohola Alkoholi su organski spojevi, a naziv potječe iz arapskog jezika od riječi “al-kuhl” (antimon u prahu, služi za bojenje očnih kapaka; prečišćena tvar). Alkohol se upotrebljava kao otapalo (veoma dobro otapa masti, ulja i boje) i kao sredstvo za ekstrakciju, dezinfekciju, konzerviranje i proizvodnju umjetnih alkoholnih pića. Postoji velik broj njegovih vrsta, a kad se kaže alkoholi, većina ljudi pomisli na etanol – alkohol koji se nalazi u ponudi na policama i proizvodi se u “domaćoj kuhinji” dobro poznatim procesom alkoholnog vrenja. Etanol je obični alkohol i najvažniji je član skupine alkohola. Aktivan je sastojak opojnih (alkoholnih) pića u kojima nastaje fermentacijom šećera pomoću kvasca. Ako čovjek odjednom popije 500 ml čistog etanola, može umrijeti. S obzirom na to da se brzo resorbira u probavnom traktu, ova supstanca služi kao izvor energije s brzim djelovanjem, pa se ponekad koristi protiv šoka. Međutim, ono što većina ljudi ne zna a odnosi se na sastav alkohola, naročito onog dobijenog u domaćoj proizvodnji u poznatim kazanima za rakiju, jeste prisustvo izvjesnih količina drugih alkohola, a najčešće metanola. Metanol je lahko ispariva, veoma zapaljiva i eksplozivna tekućina. Dovoljno je nekoliko mililitara da izazove sljepilo (jedan gutljaj). Pojavljuje se pri nepotpunoj fermentaciji ili destilaciji (u slučaju da proces proizvodnje etanola ne dođe do kraja), a također je prisutan u dimu cigarete. Metanol je toksin koji uništava mijelinsko tkivo u ljudskom tijelu. Mijelinsko tkivo u organizmu obavlja važnu funkciju – izolacijski je materijal oko živaca čime se omogućava da živčani signali putuju neometano. Zbog pretjeranog unosa metanola javljaju se glavobolje, vrtoglavice, mučnine, probavne smetnje, slabost, groznice, problemi s pamćenjem, ubrzan rad srca, ukočenost i nagla bol. Utjecaj na psihofizičke sposobnosti Najčešće objašnjavane psihofizičke osobine pri dejstvu alkohola na čovjeka su poremećaji: funkcija organa osjeta; psihomotoričkih sposobnosti i mentalnih sposobnosti. Zamjećivanje okoline omogućuju organi osjeta koji obavještavaju o vanjskom svijetu i promjenama unutar tijela. Dejstvom alkohola njihova funkcija biva ometena i čovjek ima lažnu percepciju. Kao prosječan primjer možemo uzeti vozača koji čak 95 posto informacija prima čulom vida i zamisliti opasnost pogrešne informacije pri velikoj brzini. Ugrožen je osjet ravnoteže, sluha, mirisa, mišićni osjet, i postaje jasno: čovjek “prestaje biti svoj”. Pri upravljanju vozilom važne psihomotoričke sposobnosti su brzina reagiranja, brzina izvođenja pokreta rukom te sklad pokreta i opažanja. Sami procijenite – ako samo jedan faktor nije u skladu, kao što je već opisani osjet vida, je li konzument alkohola u opasnosti pogotovo kad uzmemo u obzir da je za reakciju odmornog vozača potrebno 0,5-1 sekunda. Osoba s neometanim mentalnim sposobnostima (mišljenje, pamćenje, inteligencija, učenje) bolje upoznaje svoju okolinu i uspješno se prilagođava okolnostima. Međutim, djelovanje alkohola uzrokuje pasivnost svih psihičkih procesa, a time i nemogućnost prilagođavanja uvjetima. Jedna od važnih mentalnih sposobnosti jeste inteligencija – sposobnost snalaženja u novonastalim situacijama upotrebom novih, nenaučenih reakcija. Priseban vozač će brzo uočiti značajne odnose u složenoj dinamičkoj prometnoj situaciji i predvidjeti moguće ponašanje drugih sudionika u prometu te donijeti odgovarajuću odluku. Alkohol pak čini da osobe reagiraju sporo ili nikako. Kako alkohol djeluje na organizam Reakcije na alkohol su individualne, tako da se mogu razlikovati od osobe do osobe. Također, reakcije zavise od organizma svake osobe, njenih godina, spola, zdravstvenog fizičkog i psihičkog stanja i naročito od unesene količine. Kad se popije, piće ulazi u stomak, tu se apsorbira i ulazi u krvotok. Krvotok distribuira alkohol po cijelom tijelu, ali on najbrže i najjače djeluje na mozak. Prisustvo ili odsustvo hrane u stomaku je najvažniji činilac kad je riječ o apsorpciji alkohola. Ako je stomak prazan, dolazi do brze koncentracije alkohola u krvi i već za sat ona dostiže svoj vrh. Ista količina alkohola na pun stomak apsorbirala bi se dva sata. Koncentracija alkohola u krvi može biti i triput veća kod osoba s praznim stomakom nego ista količina alkohola popijena na pun stomak. Također, ista količina popijenog alkohola dostići će različitu koncentraciju u krvi u zavisnosti od pića koje se pije (pivo se polahko apsorbira, dok “shots” odnosno kratka pića koja se piju naiskap ostvaruju veću koncentraciju alkohola u krvi). Brza apsorpcija alkohola može blokirati centar za disanje u mozgu i dovesti do nesvijesti ili smrti. GojazniAlkohol je “užitak” koji nudi: - posljedice rizičnog ponašanja uzrokovanog smanjenim inhibicijama i rasuđivanjem (smrt i povrede od vožnje u pijanom stanju, tuče, silovanja, neželjena trudnoća, HIV i druge spolne bolesti) – oštećenje grla (od iritacije do teškoće gutanja, nadutosti, krvarenja, a može dovesti i do karcinoma grla) – oštećenje srca (slabi ga i onemogućava u funkciji pumpanja krvi), povećava krvni pritisak, a to dovodi do povećanog rizika od infarkta – oštećenje mozga (moždani udar) – oštećenje jetre (ciroza), iritacija stomaka uopće, povećan rizik za čir i rak – oštećenje ploda i pobačaj kod trudnica konzumiranjem većih doza ili usljed češće upotrebe – smanjenje testosterona (onemogućava ili smanjuje seksualno funkcioniranje) – stanje kome i smrt (ekstremne doze)je osobe bolje podnose alkohol zbog masnog tkiva i mišićne mase koja ga apsorbira. No, ove osobe ga svakako i sporije izbacuju iz organizma. Organizam odraslog čovjeka razlaže otprilike jednu čašu viskija za jedan sat (40 posto alkohola). Sve više od toga predstavlja prezasićenje u organizmu i dovodi do taloženja alkohola u krvi u tkivima i čeka na red da ga jetra obradi. Veća koncentracija alkohola u krvi dovodi do veće intoksikacije alkoholom. Također, metabolizam se ubrzava da bi se alkohol brže apsorbirao i to dovodi do brže apsorpcije drugih eventualno unesenih lijekova, a to može izazvati posebnu štetu (lijekovi su manje djelotvorni jer ih organizam brže izbaci iz tijela). “S aspekta hemije, kao poznavalac osobina alkohola, mogu reći da jedan od razloga što nam alkohol tako dobro ‘smeta’ jeste to što se dobro miješa s vodom koja je glavna supstanca za vršenje brojnih biohemijskih procesa u ljudskom organizmu. Kad se pomiješa s vodom, prvo dolazi do promjena u pH-vrijednosti, polarnosti, enzimi kao biokatalizatori proteinske prirode gube aktivnost (ne samo zbog promijenjene optimalne pH-vrijednosti već i zbog djelimične denaturacije) te se mnoge biohemijske reakcije sporije odvijaju, a neke se odvijaju drugim mehanizmima, što za posljedicu može imati sasvim druge (često i neželjene ili štetne) produkte. Također, što se više alkohola nađe u krvi, više se u njega apsorbiraju mnoge važne biomolekule organskog porijekla (naprimjer vitamini, hormoni, neurotransmiteri i drugi) te je jasno zašto ima direktan utjecaj na centralni nervni sistem (CNS), jer su u CNS-u u mozgu smješteni glavni centri za psihomotoričke aktivnosti”, izjavio je za Novo vrijeme prof. dr. Ismet Tahirović s Odsjeka za organsku hemiju i biohemiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Prividan osjećaj provoda Dok pije, osoba osjeća zadovoljstvo i opušta se. To obično traje kratko, osoba postaje pričljiva i društvena. Kad tijelo počne eliminirati alkohol, ovo osjećanje biva zamijenjeno sedacijom te osoba postaje tiha i povlači se. Da bi izbjegli ovaj efekt, većina ljudi nastavlja piti da bi održavala prvobitno stanje zadovoljstva. U principu, alkohol ima depresivan efekt na ćelije jer gasi komunikaciju među njima. No, često u početnim fazama konzumiranja alkoholnih pića ljudi se osjećaju stimulirano. Ne zna se tačno kako dolazi do ove kontrastne pojave, ali se može zaključiti da mala količina alkohola stimulira ćelije, a dalje uzimanje alkohola ih gasi. Gdje je granica? Alkohol u umjerenim količinama ne bi trebao predstavljati neki problem i rizik za bogat i ispunjen život, ali je u suštini nepogodan. Alkohol je pozitivan kao dezinfekcijsko sredstvo. Također, alkohol najčešće koriste mladi ljudi, a paradoksalno je što najviše moždanog kapaciteta treba njima jer oni uče, studiraju i razvijaju se. Zato povećana upotreba alkohola u mlađim godinama dovodi do veće štete u razvoju ličnosti. Kao što se ni sve droge ne mogu podvesti pod isti koš, tako se ne može reći ni da je upotreba različitih koncentracija ili vrsta alkohola podjednako štetna. Rasprostranjenost alkohola se također često koristi kao izgovor da alkohol nije problem, a, zapravo, on je to postao u nečijem životu. Osoba koja konzumira alkohol trebala bi znati da je alkohol, konzumiran u većim količinama ili češće, zapravo teška droga i da ostavlja ozbiljne fizičke i psihičke posljedice, ali se to ne odnosi samo na pijanice na ulici, kojima su očigledno svi životni kapaciteti narušeni, već i na mnoge ljude koji naoko normalno funkcioniraju a zapravo je pitanje kad će preći (ili su već prešli) granicu alkoholizma. Dakle, koja je to zlatna granica između toga kad alkohol radi u našoj službi, a kad smo mu postali robovi? Interesantna je činjenica da se alkohol spominje u svetim knjigama. Upozorenje u Kur’anu je jasno i glasi: “Pitaju te o vinu i kocki. Reci: ‘Oni donose veliku štetu, a i neku korist ljudima, samo je šteta od njih veća od koristi.’” (Kur’an, El-Bekare, 219) Biblija također upozorava na problem pijanstva u stihovima: “Ne budi među onima koji se opijaju vinom.” (Izreke, 23, 29-35) Ako i niste pripadnik nijedne spomenute religije, sami zaključite nudi li alkohol bolji i kvalitetniji život.

Poštovati djecu: Viza za ulazak u dječije kraljevstvo

Krajnje je vrijeme da razvijemo koncept obavezujuće pažnje u porodici i društvu i svijest o tome da se četiri stvari ne mogu povratiti: izgovorena riječ, izbačena strijela, protekli život i propuštena prilika. Nemojmo ih zanemariti u svom odnosu s djecom, jer jedno čisto srce i njegovo dostojanstvo vrednije je od Kabe, kažu upućeni Neke filmove, uključujući i crtane, dobro je pogledati samo zbog jedne jedine rečenice ili dijela. U trećem nastavku popularnog “Shreka” (Shrek the Third) dječak Arthur, koji je upravo kročio na put da postane kralj Farfarawaya, obraćajući se publici koja se uobičavala pohotno naslađivati njegovim ponižavanjem i ismijavanjem, nakon svog izbavljenja kaže: “Moji dobri ljudi, ovo je poruka za sve nas. Kad sljedeći put nečije lice izmažete pastom za zube, pomislit ćete: možda ovaj tip ima osjećanja. Možda treba da ga ostavimo na miru. Možda… Možda… Možda će ovaj tip postati… Šta znam… Kralj? Možda će njegova prva kraljevska odluka biti da protjera sve koji su ga stalno zadirkivali! Da! Dobri ljudi, srce mi se slama, ali… Ostanite ovdje u zatvoru, a ja odoh… Odoh da vladam svijetom!” Oho, ovo je baš bilo “nabijeno” ibretima! Ali neka svako od nas pokuša za sebe izvući najbitnije. Mi ćemo samo naznačiti da je u suštini svako novorođeno dijete, pa i vaše naravno, zapravo jedan mali veliki dječak Arthur. Ono ima osjećanja, suptilna i brojna. Ono ima pravo, imanentno svakom čovjeku, na poštovanje i dostojanstvo. Ono ima sve potencijale da jednoga dana postane vladar. Ko je, zapravo, kralj? U srži ideje vladanja kralj je onaj koji umije upravljati sobom, što je osnovni uvjet da može rukovoditi ili, ako vam je u ovim prevratnim vremenima draže, “vladati” drugima. Kad se dijete “opaše snagom” tijela i razuma, a to obično počinje adolescencijom, ono iskoračuje na put da postane kralj osobnog “kraljevstva”, svog unutarnjeg svijeta. Uz pomoć samoizabranih autoriteta (savjetnika i ministara svoga kraljevstva) ono, on ili ona, pokušava u kraljevstvu napraviti red i mir, što se uostalom i očekuje od svakog normalnog kralja (ako takvi postoje, makar u bajkama) i što, u konačnici, i jeste dužnost (normalnih!) kraljeva. Ili im barem tako piše u opisu radnog mjesta. Doduše, tu stavku “ugovora s narodom” većina ih uopće i ne primijeti, a kamoli pročita. Hmm, ipak, ako se smije i priupitati glasno, možda u drugom grmu leži zec. Dakle, koliko kraljeva, normalnih i nenormalnih, uopće zna čitati, naročito ako se čitanje shvati kao sistem dešifriranja komunikacijskog koda uobličenog u pismo, kao odgonetanje određene poruke? Ups! Napravili smo malu digresiju. No, vratimo se mi našem dječaku Arthuru. Gdje smo ono stali? U svijetu bez zadirkivanja Arthurovo kraljevstvo u kojem je na tronu suštine srce, ima mjesta samo za odabrane. Za one koji su u djetetovoj svijesti generatori sklada, dobra. Svi ostali bit će žrtve fermana: “Protjerati sve koji su me stalno zadirkivali!” Treba se, dakle, čuvati zadirkivanja i djecu nipošto ne treba zadirkivati. Svako od nas ko je nekad bio dijete dobro zna šta to znači. Samo od nas zavisi, vjerujte nam na riječ, hoćemo li biti od onih “protjeranih”, ili ćemo ostati među “povlaštenima”, ministrima i savjetnicima, autoritetima koji i dalje nešto znače i značit će cio život u oblikovanju kraljevstva našeg potomka. Status “povlaštenih” u narastajućem kraljeJeste li već čuli za priču o ljudima koji su se nakon susreta s Učiteljem svih učitelja počeli prepirati o tome ko je od njih bio kod njega najvažniji čovjek, najvažnija osoba na svijetu? Zapravo, svaki od njih osjećao se tako dok je bio u njegovom društvu – najuvaženijom osobom. Kao što mislilac Gülen kaže za odabrane ljude: “Oni u svakom Božijem robu vide najvećeg čovjeka kojeg cijene više od svakoga i svačega.”vstvu Imamo mnogobrojne opcije na raspolaganju. Primijenit ćemo, naprimjer, silu, pritisak, prinudu, isprobati već isprobane kanale mita i korupcije… Ma, ne. Nepotizam je rješenje, instalirat ćemo sistem veza i izgraditi državu “štela” i… Šta? Ne ide, negdje je zapelo? Pa šta ćemo onda? Da, specijalni rat, medijska represija… Ne, ne, ne i opet ne ide… A infiltracija unutarnjih oslabljujućih dekadentnih, destruktivnih, saboterskih, izdajničkih elemenata, organiziranje subverzivnih grupa, uspostava pete kolone? Ne. Ponovno ne. Pa, dobro, šta nam, onda, preostaje? Čarobni štapić! Hmm, nismo 100 posto sigurni u njegovu učinkovitost, ali možemo vas uputiti na www.turbo-stapic.com gdje se, kažu, nude multipraktični, ultrasofisticirani modeli dotičnih štapića, a reference za ovu adresu našli smo u slikovnici “Winnie vještica i njezino novo računalo”. Probajte, možda bude korisno. Međutim, definitivno smo sigurni u učinkovitost nekoliko generacijama prenošenih tajnih formula za lahko pripravljanje osobite duhovne hrane, lahkoprobavljive i visokoenergetske, a koje se etiketiraju nazivima: Ljubav, Iskrenost, Ljubaznost, Uvažavanje, Poštovanje, Pažnja, Suosjećanje, Nježnost, Prihvaćanje, Obazrivost. Redovnim pripremanjem i serviranjem spomenutih pripravaka djeci osigurat ćemo sebi trajan i stabilan status “povlaštenih” u njihovim kraljevstvima. Tamo ćemo živjeti sretno i zadovoljno do kraja života… The End O, ne! Još nije kraj priče!? Fali nam Sunce. Kakvo Sunce? Sunce koje obasjava dječije (i naše) kraljevstvo. Ta sjajna zvijezda je plemenitost djeteta, i najlakše ćemo je razbuktati tako što ćemo dječije odrastanje u našem okrilju protkati svojom iskrenošću, ljubavlju i poštovanjem. Posredstvom naše plemenitosti na djelu jedino je moguće doći do plemenitosti koju treba razvijati u duši djeteta i koja će postati svjetlo njegovog kraljevstva. Eto, umjesto tehnikama specijalnog rata, naučimo djecu kako primjenjivati životnih “osam svjetskih čuda”: vidjeti, čuti, dodirnuti, okusiti, mirisati, osjećati, smijati se i voljeti. Taj naš eventualni specijalni rat – koji, usput rečeno, mi možemo i dobiti – može dovesti do nastanka (gluho bilo!) guste i dugotrajne tame u kraljevstvu, do gašenja jednog novorođenog Sunca. I samo zamislite kakve su dugoročne posljedice takvog rata i kakva se državna struktura formira unutar jednog poraženog kraljevstva. Uostalom, zar bi i nama bilo zabavno i lijepo živjeti u dječijem kraljevstvu tame? Interesantno u Arthurovom govoru jeste to da on na kraju svog obraćanja intenciozno ostavlja ljude u “zatvoru”. O kakvom je zatvoru riječ? O zatvoru zlobe, neprijateljstva, malodušnosti, pakosti, niskosti. A gdje on odlazi? U samoizabranu slobodu, jer samo ona čovjeku osigurava vlast, kraljevanje kakvo ono u biti jeste.

Meso i sir mogu biti štetniji i od nikotina

U novoj studiji koja je pratila ishranu odraslih osoba već dvije decenije, naučnici su došli do otkrića da je ishrana bogata proteinima u tom životnom dobu štetnija od nisko-proteinske ishrane Procenat mortaliteta i rizik od raka je veći ukoliko se hranite hranom koja sadrži visok nivo proteina. "Pogrešno se gledalo na sve to do sada", rekao je Valter Longo, direktor USC Longevity instituta u Sjedinjenim Američkim Državama. "Problem je bio u tome da nam prekomjerna upotreba proteina skraćuje životni vijek", dodaje Longo. Prekomjerna upotreba proteinski bogate hrane povezana je sa povećanjem rizika obolijevanja od kancerogenih bolesti. Sredovječne osobe koje jedu puno mesa, sira i mlijeka podložnija su obolijevanju. Smrtnost je za takve individue izrazito veća nego za one koje se hrane nisko-kaloričnom hranom. Oni koji vole takvu ishranu imaju 74% više šansi da će umrijeti prije 60. godine, nego osobe koje ne konzumiraju meso i sir. Međutim, proteinom bogata ishrana je dobra za starije od 65 godina, pokazala je studija. U tim godinama, ćelije zahtijevaju visok nivo proteina kako bi održavale vitalne funkcije organizma na optimalnom nivou. "Istraživanje je pokazalo da će nisko-proteinska ishrana u srednjim godinama djelovati preventivno za rak i preuranjenu smrt, ali da su proteini itekako korisni za starije osobe", rekla je Eileen Crimmins, jedna od naučnica koja je radila na pomenutoj studiji. Studija je zaključila i da su proteini iz životinjskih proizvoda štetniji za razliku od onih biljnih. Zaključuje se da je ekscesivna konzumacija mesa i mesnatih proizvoda, sira ili mlijeka štetnija od pušenja kada su rizici od obolijevanja rakom u pitanju.

RECEPT: Tufahije

Veoma popularan bosanski desert napravljen od jabuka punjenih orasima koje se prethodno dinstaju u zašećerenoj vodi naziva se tufahija. Naziv potječe iz arapskog jezika, od riječi tuffaha, što znači jabuka. Zemlja porijekla ove poslastice je Perzija, a na Balkan je stigla za vrijeme turske vladavine. Sastojci: 6 jabuka (zlatni delišes) 450 g šećera 2 vanilin-šećera 500 ml vode sok od limuna 150 g mljevenih oraha 2 kašike rendane čokolade Priprema: Jabuke oguliti i izdubiti (očistiti od sjemenki). U pola litra vode kuhati 450 g šećera i 2 kesice vanilin-šećera. U to dodati jabuke, nacijediti malo limunovog soka i kuhati oko 10-15 minuta, ovisno o veličini jabuka. Nakon toga izvaditi jabuke i ostaviti da se ohlade. U 150 g mljevenih oraha dodati 2 kašike rendane čokolade i malo agde u kojoj su se kuhale jabuke. Filom napuniti jabuke, umutiti šlag i ukrasiti ih njime.

Antibiotik iz košpica grejpfruta

Košpice grejpfruta sadrže tvari koje suzbijaju rast ili ubijaju oko 800 vrsta bakterija i virusa, oko 100 vrsta gljivica te mnogobrojne pojedinačne parazite Mnogobrojna znanstvena istraživanja potvrdila su ljekovitim djelovanje košpica grejpa, pa čak i da su košpice grejpa mnogo zdravije od njegovog voćnog mesa. Osim što sadrže veliku količinu C vitamina, koji djeluje kao antioksidans, posjpejušuje ozdravljenje i suzbija infekcije, košpice grejpa sadrže i veliku količinu bioflavonoida i balastnih tvari. Budući da bioflavonoidi u košpicama grejpa djeluju kao antioksidans i prirodno protuupalno sredstvo, a balastne tvari uklanjaju otrove i pojačavaju odbrambene snage organizma, košpice grejpa su izvrsno prirodno sredstvo za jačanje imuniteta. Iako svjetska zdravstvena organizacija za jačanje imuniteta preporučuje redovno uzimanje vitamina C i bioflavonoida, nije potrebno posjesti nekoliko stotina košpica grejpa kako bi se održalo zdravlje. Od košpica grejpa može se napraviti tinktura, a već 1 ml tinkture od grejpa sadrži 3mg biljnih flavonoida i 30 mg vitamina C. Ljekovita svojstva i primjena tinkture od košpica grejpa su sljedeće: - Tinktura od košpica grejpa osvježava dah, dezinficira usta, smiruje upalu sluznice usta i desni, pomaže protiv paradentoze, a nakapana na pastu za zube pomaže protiv zubnog kamenca -Tinktura od košpica grejpa smiruje bolove u ušima -Pomaže kod kašlja, prehlade, gripe, hunjavice, grlobolje, bronhitisa, astme, upale sinusa i upale pluća -Pomaže kod neuredne probave i probavnih smetnji - Smiruje upalu sluznice želuca, ublažava grčeve i bolove želuca, smanjuje povišenu kiselinu u želucu te pomaže kod žgaravice, trovanja hranom i čira na želucu -Tinktura od košpica grejpa također dezinficira kožu te pomaže protiv akni, ekcema, čireva bradavica, herpesa i gljivica na koži

Zeleni čaj povećava memorijske kapacitete mozga

Zeleni čaj ima mnoge pozitivne učinke na naše zdravlje, ali su sada istraživači na univerzitetu u Bazelu otkrili prve dokaze da zeleni čaj pojačava i kognitivne funkcije Posebno se to odnosi na pojačavanje funkcije pamćenja. Švicarci su tako otkrićem dokazali da se pomoću zelenog čaja klinički može liječiti demencija. Akademski žurnal "Psihofarmakologija" je objavio njihove rezultate. U prošlosti se smatralo da mnogi sastojci zelenog čaja pomažu i pri prevenciji raka. Recentnije, naučnici su pokušali dokazati i pozitivne učinke na ostale zdravstvene probleme. Kako je već pomenuto, uspjelo se potvrditi da zeleni čaj ima direktan uticaj na kognitivne operacije našeg mozga i osvježavanje pamćenja. U ovoj novoj studiji, istraživački timovi profesora Christopha Beglingera i profesora Stefana Borgwarta otkrili su da ekstrakti zelenog čaja povećavaju efektivnu memoriju mozga. To je vodilo naučnike i do konačnog otkrića da isti ekstrakti zapravo poboljšavaju kognitivne operacije. Testirani subjekti su pokazali daleko bolje rezultate u pamćenju od onih koji nisu pili zeleni čaj. Rezultati su potvrđeni magnetnom rezonancom. izvor: NOVO VRIJEME

Najbolje iz prirode: Tajna voća i povrća

Ishrana je navika. Njenu je važnost najjednostavnije objasniti riječima: “Mi smo ono što jedemo”. A ja se pitam: je li to istina? Stres kao standardni pratilac savremenog načina života smatra se jednim od većih uzročnika mnogih oboljenja. Poznati “oksidativni stres” posljedica je prisutnosti velike količine hemijskih spojeva u tijelu čovjeka, karakterističnih po tome što u svom sastavu nemaju sparen elektron koji ih čini vrlo reaktivnim, toliko da djeluju na gotovo sve spojeve koji se nalaze u njihovoj okolini i narušavaju normalne procese u tijelu. Ukoštac s neprijateljem Neutralizaciju slobodnih radikala vrše molekuli antioksidansa i na taj način neposredno štite ljudski organizam. Zbog te svoje uloge antioksidansi su bili predmetom brojnih proučavanja. Istraživani su izvori antioksidanasa te razvijene metode za njihovu detekciju. Jedna od tih metoda je Briggs-Rauscher reakcija koja je uveliko izučavana na Odsjeku za hemiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. Priča o antioksidansima i ishrani Ključna riječ koja opisuje zdrav život svakako je zdrava ishrana. Proljeće je stiglo, priroda se budi, sve zove van. Međutim, svjedoci smo naglih prehlada, čudnih alergija ili neočekivanih zdravstvenih problema. Mnoga oboljenja, uključujući arteriosklerozu, srčani udar, Alzheimerovu bolest i neke tumore, mogu uzrokovati veoma reaktivni molekuli zvani slobodni radikali. Oni su normalni produkti aerobnog disanja i organizam ih koristi kao odbranu od nekih mikroorganizama, bakterija i virusa; dakle, učestvuju u procesu borbe protiv infekcije. Međutim, neuravnoteženost slobodnih radikala (kao oksidanasa) i antioksidanasa može dovesti do oboljenja. Šta krije voće? Antioksidansi mogu biti neki enzimi u tijelu, ali mogu biti i neenzimske prirode. Naprimjer, melatonin, α-tokofenol (vitamin E), askorbinska kiselina (vitamin C) i β-karoten (vitamin A prekursor) neenzimski su antioksidansi neophodni u ishrani i nalaze se u voću i povrću. Kancer se u manjoj mjeri javlja kod ljudi koji konzumiraju mnogo voća i povrća, što sugerira da su uzročnici takvog zdravstvenog stanja antioksidansi koje sadrže, a koji suzbijaju škodljive efekte slobodnih radikala. Dakle, po ko zna koji put dokaz je nadohvat ruke, a poruka je jasna: jednostavna ishrana zasnovana na prirodnim ploDokaz je nadohvat ruke, a poruka je jasna: jednostavna ishrana zasnovana na prirodnim plodovima bez dodataka i modifikacija je najbolja, jer sadrži idealan balans hemikalija potrebnih za normalno i uravnoteženo stanje našeg organizmadovima bez dodataka i modifikacija je najbolja, sadrži idealan balans hemikalija potrebnih za normalno i uravnoteženo stanje našeg organizma. Poremećaj prirodne ravnoteže radikala u organizmu U razgovoru o ovoj temi s apsolventicom hemije Azrom Bašić doznajemo da moramo biti svjesni opasnosti koja nas vreba iz naše okoline, priznati još jednu grešku čovjeka i ići problemu u susret. “Slobodne radikale čovjek svaki dan proizvede u ogromnim količinama. Naprimjer, koristeći dezodorans, mi nesvjesno ispustimo milione radikala hlora. Takvi molekuli reagiraju s mnoštvom spojeva koji se bude u proljeće, a koji u zrak dospijevaju u povećanim koncentracijama zbog naglih povećanja temperature, nošeni vlagom ili samostalno, i čine idealnu žrtvu radikala te i sami u toj reakciji bivaju radikalima, a svoj konačan put, na račun disajnog sistema, završavaju u tijelu čovjeka. Naša prirodna ravnoteža radikala u tijelu biva poremećena i primorani smo djelovati. Bolesno stanje organizma najbolji je primjer odgovora našeg tijela. Drugi, svakako lakši način je uzimanje dodatnih doza spojeva suprotnog djelovanja. Preporučujem njihov prirodni izvor kao najveće i najsigurnije skladište”, kazala je za Novo vrijeme Azra Bašić. Rezultati istraživanja Iz dana u dan povećava se broj urbanog stanovništva koje sve manje bira voće kao svakodnevnu ishranu konzumirajući sve češće voćne napitke. Istraživanja provedena na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu na uzorcima voćnih sokova pokazuju nam njihov kvalitet ili, bolje kazano, mogućnost pomoći u borbi protiv bolesti, alergija… Rezultati rada o ovoj temi objavljeni su u Zagrebu na 10. susretu mladih kemijskih inžinjera održanom 20. i 21. februara ove godine. Naravno da ćemo na vrlo jednostavan način i sami zaključiti koji sok staviti u korpu pri sljedećoj kupovini i na taj način olakšati sebi proljetne dane.

2.3.14

Prava istina o jajima!

Zadnjih 30 godina dvadesetog vijeka jaja su bila na lošem glasu jer je vladalo uvjerenje da podstiču povećanje holesterola. Zbog toga je ljudima koji imaju povišene masnoće ili problem sa kardiovaskularnim oboljenjima bilo prepručeno da izbjegavaju konzumiranje jaja. Takvo mišljenje i preporuke još postoje u dijelovima medicinske struke posebno na prostorima na kojima živimo. Nizom novih studija, saznanja i istraživanja rađenih zadnjih 10 godina utvrdjeno je da su prethodna vjerovanja u vezi sa štetnosti jaja bila potpuno pogrešna. Jaja su jedna od najboljih i najzdravijih namirnica koje čovjek može konzumirati. Ovdje ćemo vas ukratko upoznati sa presjekom niza studija rađenih na poznatim univerzitetima i klinikama širom svjeta koji pokazuju koje su koristi i efekti intenzivne konzumacije jaja u prehrani: - Nove studije obavljene na čuvenom Yale univerzitetu pokazale su da su ljudi sa koronarnim oboljenjima bez problema konzumiali 2 jajeta svaki dan tokom 6 sedmica a da pri tome nisu imali niti najmanje povećanje holesterola, krvnog pritska ili tjelesene težine zbog toga. Ne samo da ukupni holesterol nije povećan nego je došlo do poboljšanja omjera LDL i HDL holesterola u korist HDL koji održava krvne sudove prohodnim od zakrčenja. Vodeći autor studije Dr. David Katz, direktor istraživačkog centra na Yale Univerzitetu ističe da prema svim istraživanjima koja su obavljena najveći razlog protivnika korištenja jaja, holesterol u krvi ispitanika, praktički nije imao nikakve negativne promjene usljed njihove konzumacije. Dr Katz ističe da su jaja pravi rudnik super korisnih sastojaka i sjajan izvor proteina. Upitan koliko jaja je optimalno u ishrani za čovjeka Dr Katz odgovorio je da većina ljudi bez obzira na istoriju krvnih bolesti može konzumirati 7-10 jaja sedmično. - Jaja su jedan od najboljih izvora kolina (jedno jaje sadrži 30% dnevnih potreba). Nove studije pokazale su da žene koje su uzimale veće količine kolina imale za 24-44% manje šanse za dobijanje raka dojke. Osim toga kolin je ključni sastojak za razvoj i održanje dobrog stanja mozga i pamćenja. jaja_2- Žumance jajeta bogato je luteinom i zeaxantinom , dvije vrste antioksidansa koji spriječavaju makularnu degenraciju očiju koja dolazi sa starosti. - Ukoliko želite istinski smršati jedući zdravo onda su jaja pravi izbor. Istraživači Univerziteta u Luisiani otkrili su da pretili ljudi koji su jeli dva jajeta za doručak bar 5 puta sedmično imali su za 65% veće smanjenje struka, gubitak težine i više energije od ljudi koji su bazirali doručak na pecivima sa namazom. Razlog leži u sastavu jaja koja daju bolju energiju i osjećaj sitosti nego ugljikohidrati u pecivima a istovremeno su odličan izvor mnogih bitnih nutrienata. - Jaja sadrže sekvence amino kiselina koje proteine iz njih čine idealnim za absorciju u tijelu. Ovo znači da su tvrdo kuhana jaja, hrana A klasa za obnovu i jačanje mišića čovjeka posebno nakon napornog rada ili vježbe. Vjerovatno jedan od najboljih izvora proteina za čovjeka upšte. - Jaja su jedna od rijetkih vrsta hrane u kojoj se izvorno nalazi vitamin D. Potrošnja jaja zbog ove činjenice je bitna radi zdravlja kostiju i zuba te absorcije kalcijuma kojem doprinosi vitamin D a što rezultira pozitivnim uticajem na srce i posebno debelo crijevo. - Jedno jaje prosječno sadrži samo 72 kalorije (čak 8 jaja je potrebno da po kalorijama sustigne samo jednu mliječnu čokoladu od 100 grama). Također poređenja radi dnevne potrebe prosječnog čovjeka za kalorijama kako bi svakodnevno funkcionisao iznose 2000-2500 kalorija. (30-40 komada jaja) - Jaja su bogat izvor minerala i vitamina, a najveći dio ovih sastojaka nalazi se u žemancetu jajeta. Najzastupljeniji vitamini i minerali u jajima su : Vitamini A, D, K, E, B1, B2, B3, B6, B12, magnezijum potazijum, cink, selen, kalijum, biotin, željezo i selen. Na kraju spomenut ćemo zanimljiv podatak da su Japanci nacija koja najviše na svijetu konzumira jaja i to prosječno 328 komada godišnje po osobi, a spadaju u jednu od najdugovječnijih nacije koje imaju vrlo nisku stopu povišenih masnoća u krvi i srčanih oboljenja. Jedući jaja nećete pogriješiti, naprotiv sva istraživanja i studije pokazuju da se radi o jednom od najboljih prehrambenih namirnica za dobro zdravlje, snagu i energiju čovjeka. Bilo bi idealno ukoliko možete pronaći “domaća” ili organski uzgojena jaja.

Lijek za topljenje kamena u bubregu u žući!

Jedan od čestih problema u našim krajevima predstavljaju pjesak ili kamen u bubrezima ili žuči. Problem je najčešće uzrokovan vodom i ishranom. Kako bi pokušali izbjeći teške i invenzivne metode konvencionalne medicine donosimo vam oprobani narodni recept za topljenje i izbacivanje kamenčića iz organizma. Sastojci: - 250 g šećera u prahu, - 0.25 l maslinovog extra djevičanskog (eko) ulja, - 250 g limuna sa korom - 250 g peršunovog korjena (samljevenog) i - 250 g meda (ili jednake količine svih sastojaka) Uputstvo: Limun dobro operete i ukoliko je prskan očistite od hemikalija. To možete uraditi mješavinom za čišćenje voća od hemiklaija. Recept za smjesu i proceduru možete naći na našem linku ovdje. Nakon što limun očistite, isjecite ga na komadiće i sameljite u blenderu ili nekoj drugoj mašini što sitnije. Korijen peršuna ogulite isjecite na komadiće i sameljite ga kao i limun. Sve pomješajte i dodajte med, maslinovo ulje i šećer u prahu. Sastojke mješajte tako dugo dok se masa potpuno ne izjednači. Za probleme sa kmenčićima u bubregu i žuči potrebno je uzimati jednu supenu kašiku smjese ujutro na tašte i navečer pred spavanje. Smjesu je potrebno držati u frižideru svo vrijeme u staklenoj boci jer je kvarljiva. Za riješavanje većine problema sa pjeskom ili kamenčićima u bubrezima i žuči potrebno je da popijete dvije navedene mjere. (Nakon što potrošite prvu napravite još jednu smjesu jer je kvraljiva te se pravi po mjeri od 250 g. po sastojku). Smjesa je osmišljena i isprobana u svrhu otapanja kamnčića i vrlo je djelotvorna. Njen sastav je vrlo prijatnog ukusa i jako je zdrav i za druge namjene te ga i drugi ukućani mogu koristiti uporedo sa osobom koja boluje od kamena u organizmu. Važno je napomenuti da se za vrijeme korištenja terapije trebaju piti što veće količine tekućina, najbolje vode.